Hoy es: Jueves, 28 de Marzo de 2024
inicio

La tortuga y el venado
Juntúul áak
yéetel juntúul kéej


 

Jump'éel k'iine' chéen táan u máan juntúul chan áak ichil k'áax, kaj ila'ab tumen juntúul kéej.

-Ola amigo, ¿tu'ux ka bin?

Ku ya'alik kéej ti' chan áak.

-Chéen táan in xíinbal, chéen táan in máan waye'; kux teech, ¿tu'ux ka bin?

-Chéen táan in xíinbal xan.

Kaj jo'op u tsikbalo'ob. Ichil táan u tsikbalo'obe', le kéeje' tu ya'alaj ti' le chan áake':

-Chan áak, óotsil teech, jach kóom a wook, ma' ta páajtal a wáalkab, jach chambeel a xíimbal.

-Bey a t'aan wa, nuxib kéej. Wa a k'áate', ko'ox k ilik máax ku yáax k'uchul tu xuul le beja'.

Kaj jo'op u che'ej le nuxib kéeje'. Ka túun tu ya'alaj:

-Otsil teech chan áak, jach kóom a wook, ma' ta páajtal a wáalkab. ¿Ma' wa ta wilik wa bix kóomil a wook, bix túun a k'áat áalkab tin wéetel? Ootsilech, ma' ta páajtal a k'uchul tu xuul le beja'.

Ka túun tu núukaj le kéeje':

-Bey túun, sáamal k ilikbaj waye'.

Le chan áake' bin u t'aan u yéet batsilo'ob, ka tu ya'alaj ti' letio'ob:

-Sáamal in p'isik in muuk' yéetel juntúul nuxib kéej. Sáamal in wáalkab yéetel leti'. In k'áat ka a wáantene'ex, in k'áat ka taalake'ex tin wéetel, ka a tsolabae'ex tu jáal le bejo'. Le ken t'áanak le nuxib kéejo', le máax yáan táanil tie', ku núukik u t'aan. Tene' kin bin kutal tu xuul le bejo' in p'áat u taal le kéejo'.

Ka tu núuko'ob le chan áako'obe':

-Ma'alob túun, ko'one'ex pajik u subtal nuxib kéej.

Le kaj k'uch u k'iinil u yilkubao'ob, maili' k'uchuk le kéeje', le chan áako'obe' bin u tsolubao'ob tu jáal le bejo'.

Ma' sáame', ku k'uchul nuxib kéej, ka tu ya'alaj:

-Ko'ox túun chan áalkab, chan áak. Jóok'en táanil.

-Ko'ox túun, ba'ale' ko'ox ket jóok'ol.

Kan jóop' u yáalkabo'ob. Ma' sáame', ku ya'alik nuxib kéej:

-¿Tu'ux yanech chan áak?

Ka tu núukaj juntúul chan áak táanil ti':

-Waye', ts'o'ok in máansikech nuxib kéej.

Ka jo'op' u lep'ik u yóol áalkab le kéeje'. Ma' sáame' tu ya'alaj kéej tuka'aten:

-¿Tu'ux yanech chan áak? Ts'o'ok in chukik a paach.

Ka tu núukaj uláak' chan áak táanil ti':

-Waye', táan in bin táanil ti' teech, ma' ta páajtal a chukik in paach.

Ka jo'op' u chichkúuntik u yáalkab le kéeje'.

Ka jo'op' u ka'anaj le óotsil kéeje'. Ku t'aane', ku núuka'al tumen juntúul chan áak táanil ti'.

Ka jo'op' u lúubul u muuk' le óotsil kéeje', ma tu páajtal u jach chich áalkab je'ebix tu yáax chunile'.

Le kaj k'uch tu xuul le bejo', le kaj tu yóoltaj kutal, tu yu'ubaj u t'aan le chan áake':

-Ola amigo, ma' a kutal tin wóokol. Táan a wilik wa, k'uchken táanil ti' teech. ¿Ma' wa ta wa'alaj jach xiibechi'?

Le óotsil kéeje' tu ch'a'aj subtal kaj jóok' yáalkab.

Le chan áako'obe' chen táan u jajalche'e'o'ob.

Ts'o'okij

ANALES (Instituto Nacional de Antropología e Historia).
Tomo XVII-1964. XLV DE LA COLECCION/Secretaría de Educación Pública.
México 1965. "Tres cuentos mayas". Moisés Romero Castillo. pag. 303.

 





Regresar
  © Universidad Autónoma de Yucatán
Centro de Investigaciones Regionales "Dr. Hideyo Noguchi"
Unidad de Ciencias Sociales
Dirección General de Desarrollo Académico